26.12.2016
Архаический период в греческой истории занимает особоеmjesto U ovom trenutku, postavljeni su temelji kulture i razvoja društva, koji tokom narednih vekova neprekidno usavršen. Arhaična Grčka je savršenstvo zanati i brodogradnja, pojava pravog novca i širok širenje gvožđa. O vremenskom okviru arhaičnog perioda postoje sporovi. Uobičajeno je da se razmotri u roku od 8-5 vekova ranije AD
Kultura i zanati
U arhaičnom periodu obnovljena je kultura Grčke. Centar novi Sistem vrednosti je postao ljudska osoba, nova književni žanrovi. Epic je zamijenjen lirskom poezijom, koji opisuje radost, tugu i osjećaje. Filozofija je rođena kao nauka kao rezultat pokušaja grčkih mislilaca da shvate koje mjesto u ovom svetu dodeljen čoveku.
Slikarstvo se u tim danima razvilo u Grčkoj, a najbolji primjer je keramika koja je zadržala neverovatno lijepu sliku. U doba Arhaični su široko razvijeni glavni tipovi drevnih grčkih vaza: vode koje nose hidriju, voluminozne kratere za mešanje vina sa voda, ovalne amfore s dvije ručke i uskim grlom, u kojem skladišti žito, ulje, vino i med. Oblik posuda potpuno odgovara njihovoj svrsi, a slika je dobila fleksibilne linije. On keramika se sve više prikazuje kao scena i biljka motivi.
Posebno je vidljiv razvoj slikarstva na vazama u kasnom periodu arhaično kada se crno-crveni stil širi, i bezciljni ukras gubi svoju vrijednost u potpunosti. Malo po malo komplikovana tehnika izvršenja – od umjetnika je potrebno više veština.
Grčka skulptura i arhitektura
Arhitektura u arhaičnom periodu se brzo razvijala. Više pažnje je posvećivano ukrašavanju hramova i javnosti zgrade. Hramovi su građeni na najistaknutijim mjestima jer su oni bili su centar ne samo duhovnog, već i političkog aktivnosti. U to vreme je kreiran sistem naloga, koji unaprijed odredio razvoj grčke arhitekture. Tokom arhaičnog perioda izdvojila su se dva naređenja: jonska i dorska. Poslednji karakterističan za grčke kolonije u južnoj Italiji i Peloponezu, i njegovo poreklo povezano je sa gradovima Jonije.
Arhaični hramovi ukrašeni su skulpturama mitoloških heroja i bogovi. U njima su Grci otelotvorili svoje ideje o fizičkom savršeno Kao sredstvo izražavanja korišćen je kao zove se arhaični osmeh – ograničen izraz lica, razigran i ne veoma prirodan osmeh. Stoga su skulpture počele da liče živa osoba. Umetnici su u tom periodu nastojali da produhovljuju sliku i ispunite je sadržajem. Realizam se pojačao zahvaljujući sačuvane su svijetle boje – arhaične skulpture koje su stigle do nas samo tragovi boje.
Ekonomija i društvo
Promjene u svim oblastima potaknute su ekonomskim rastom. Upotreba gvožđa omogućila je razvoj vinogradarstva i povećanje količina maslinovih proizvoda. Kao rezultat, višak je počeo da se izvlači izvan Grčke, i ostvarivanje profita potaknula ruralno domaćinstva Između politika ojačane su veze, ekonomske transformacije su primetno promenile Grčku. Kao prirodan rezultat – izgled novca, a količina zemljišta više nije pokazatelj bogatstvo. U svim grčkim politikama, broj obrtnici, trgovci, vlasnici radionica, seljaci prodali proizvode na javnim sastancima – grad Grčka počeo se formirati kulturno, politički i ekonomski puno društvo.
Ekonomija je brzo rasla i tako brzo rasla. raslojavanje u društvu. U grčkoj politici pojavila se socijalna grupe i klase. Negdje su takvi procesi bili intenzivniji, negde sporije – na primer, u oblastima gde je važnije poljoprivreda Prvi su se isticali u klasi trgovaca artisans. Ovaj sloj je doveo do “tiranije” – dolaska na vlast upotreba sile. Ali među tiranima je bilo mnogo onih koji su u svakom pogledu podržava razvoj trgovine, zanatstva, brodogradnje. I samo tada su došli pravi despoti i fenomen stečen negativna nijansa.
Posebna faza arhaičnog perioda – Veliki Grk kolonizacija. Siromašni, nisu se povukli u svežanj, tražeći najbolje život u novim grčkim kolonijama. Vladari takvo stanje stvari bilo je profitabilno: lakše je širiti uticaj na nove zemlje. Najčešća je bila kolonizacija južnog smjera: istok Španija, Sicilija, dio Italije, Korzika i Sardinija. On jugoistočnom smjeru naselili su se Sjeverna Afrika i Fenicija, i na sjeveroistoku – obale Crnog i Mramornog mora. Događaj kasnije uticao na tok istorije, bilo je osnivanje Vizantije – grad-praotac velikog Carigrada. Ali njegov razvoj i rast već pripadaju drugim, narednim epohama.